preskoči na sadržaj

Osnovna škola Žnjan-Pazdigrad

Login
Kalendar
« Prosinac 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
30 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
Prikazani događaji

Pobjednici EP

Zidovi nisu prepreke

Planet Zemlja

Časopis Istraživači

Video spot

Škola budućnosti

Brojač posjeta
Ispis statistike od 24. 5. 2018.

Ukupno: 216920
Ovaj mjesec: 1307
Ovaj tjedan: 1742
Danas: 226
Lokalna zajednica

Vremenska prognoza

Korisni linkovi
Lista linkova je prazna
Školski kurikulum

E-Dnevnik

Edit CodeSchool

eSavjetovalište

Pretežno vedro

Memory igra

Prometna učilica

Safety net

Poštanski pretinac

Virtualna knjižnica

Upisi u srednju školu

Vijesti za roditelje
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Preporuke o organizaciji radnoga dana učenika tijekom održavanja nastave na daljinu
Autor: Anita Dujela, 28. 3. 2020.

Ovih dana se stalno postavlja pitanje od strane roditelja i djece, koliko učenici trebaju dnevno učiti i kako se organizirati. Izvođenje nastave na daljinu predstavlja izazov za sve sudionike, jer se proces učenja i poučavanja odvija kod kuće pa je potrebno osigurati određene preduvjete za učenje.

Učiti kada, što, kako i koliko? Slijedeći pisane preporuke Ministarstva znanosti i obrazovanja, za vas smo pripremili kratak sažetak i najvažnije činjenice o učenju na daljinu.

Više pod opširnije!


Učenici ističu da najbolje uče kada razumiju i uživaju u onome što i kako uče, tada im vrijeme brzo prođe. Ali kad nešto moraju napraviti i u tome ne vide smisao ili ne znaju kako započeti, cijeli proces učenja svede na zamornu i dugotrajnu zadaću koja se odrađuje bez motivacije.

Stoga učitelji trebaju voditi računa o opterećenju i razumijevanju učenika. To podrazumijeva da se trebaju postići planirani odgojno-obrazovni ishodi, ali i da u sadržajima treba razlučiti ono što je bitno od onoga što je sporedno ili nije nužno. Pri tome su nastavnici ključni jer trebaju materijalima koji su već dostupni pridružiti i vlastite materijale i upute, te kontinuirano pratiti učenike. Sve to treba biti u razumnim i prihvatljivim vremenskim okvirima te prilagođeno (individualnim) mogućnostima učenika. S druge strane, potrebno je osigurati osnovnu  opremu za nastavu za daljinu (tablet, laptop ili računalo) i potrebne udžbenike i radne bilježnice, ali osobito važno je osigurati i miran kutak za učenje. No možda najvažnije je pokušati uvesti redovitu strukturu radnoga dana za učenike.

Vrijeme provedeno u učenju podrazumijeva vrijeme u kojem se poučava (u školi, odnosno putem sustava za nastavu na daljinu), ali i vrijeme samostalnoga ili suradničkoga učenja. Takvo ukupno vrijeme ovisi o uzrastu djeteta i kreće se od 5 do 8 sati dnevno tijekom radnoga tjedna.

 

RAZREDNA NASTAVA:

Učenici razredne nastave trebali bi dnevno provesti pet sati dnevno učeći (to uključuje poučavanje i učenje te stanke za odmor). Možda se čini da je 5 sati dnevno zahtjevno, ali ne smije se zaboraviti da su do uvođenja nastave na daljinu učenici u fizičkoj učionici svaki dan provodili najmanje 4 sata. Poslije su učili kod kuće ili u produženome boravku te su i vikendom imali neke obveze oko nastave. Dakle, tih 5 sati podrazumijeva učenje radnim danima, ne tijekom vikenda, te obuhvaća uobičajeno učenje u školi i kod kuće.

Kako bi se omogućilo stjecanje radnih navika, dobro je da učenici imaju sličnu organizaciju vremena svaki radni dan. Praćenje Škole na Trećem (HRT 3) čvrsta je preporuka, no taj se program ne mora nužno pratiti u jutarnjem terminu, budući da postoji repriza u poslijepodnevnim satima. Učitelji šalju dodatne zadatke roditeljima, koristeći pritom odabrane platforme (razredna stranica, Class Dojo, WhatsApp i sl). Osobito je važno da učitelji kreiraju svoj osobni stil, razumljiv i jednostavan za komunikaciju s roditeljima. Zahvaljujući novim tehnologijama, učenicima je moguće pripremiti vrlo zanimljive načine poučavanja, ali i vrednovanja znanja.

 

PREDMETNA NASTAVA:

Prema sličnome obrascu učenici u osnovnoj školi u predmetnoj nastavi trebali bi učiti oko 6 sati dnevno (uključujući poučavanje i učenje te stanke za odmor). Navedeno ne uključuje učenje vikendom. Ako učenici uče i vikendom, broj sati tijekom radnoga tjedna se smanjuje.

Pritom učenici ne trebaju gledati TV program po rasporedu, ako nije usklađen s njihovim rasporedom, ali svakako učitelji trebaju djecu uputiti na videolekcije ako nisu izradili svoje. Videolekcije su dostupne na mrežnim stranicama Škole za život pa se mogu pregledavati i upotrebljavati redoslijedom koji učenicima i učiteljima odgovara. Učenike nije dovoljno samo uputiti da nešto nauče iz udžbenika jer takav pristup neće dati dobre rezultate. Zato učitelji učenicima pripremaju različite zadatke i prezentacije, koje im plasiraju u virtualnim učionicama. U takvom okruženju, moguća je direktna i osobna chat komunikacija učenika međusobno, ali i komunikacija s učiteljima. Na ovaj način učenici šalju svoje uratke, a učitelji im daju povratnu informaciju i smjernice.

 

Iz svega navedenog, jasno je kako nastava na daljinu nije nimalo jednostavna. Može se reći da za učitelje ona zahtjeva daleko više pripreme, ali i vremena za sve individualne komunikacije s učenicima. S druge strane, učenicima je, osobito na početku, teško snaći se u različitostima pristupa svih učitelja. Roditeljima je sigurno zahtjevno nositi se sa svim dnevnim zadatcima te pomagati djeci u učenju.Tu je naglašena uloga ravnatelja, stručnih suradnika i razrednika, jer oni neposredno rade na koordinaciji učitelja u virtualnoj zbornici. A osnovni cilj je barem približna ujednačenost pristupa među nastavnim predmetima te sinhronizacija nastave na daljinu jedne škole.

 

Anita Dujela 

(prema Pisana preporuka Ministarstva znanosti i obrazovanja, travanj, 2020. godine, prof.dr.sc. Blaženka Divjak)

 

Ogledni primjeri rasporeda:

 

 

 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju